Građani Srbije sve se teže odlučuju za nove kredite pa mnoge finansijske kuće trude se da klijenitma olakšaju otplatu i pre uzimanja kredita. Suma svih sabranih zajmova kod stanovništava već mesecima je oko 590 milijardi dinara po podacima Kreditnog biroa. Stare obaveze se teže otplaćuju, ali se klijenti trude koliko mogu pa kašnjenje u otplati ima mali ali konstantan rast. Prošlog meseca nije se menjalo u odnosu na april i bilo je 4,8 odsto. Nisu samo klijenti u nezavidnoj situaciji već i banke. One novca za plasmane imaju. Nedostaju kvalitetni klijenti pa još raspoložni da se zaduže. U takvoj situaciji banke se trude da ne zaustave kreditnu aktivnost i da istovremeno sebe obezbede od davanja zajmova strankama za koje već pri potpisivanju ugovora postoji neizvesnost o redovnom ispunjavanju obaveza.
Građani Srbije sve se teže odlučuju za nove kredite pa mnoge finansijske kuće trude se da klijenitma olakšaju otplatu i pre uzimanja kredita.
Suma svih sabranih zajmova kod stanovništava već mesecima je oko 590 milijardi dinara po podacima Kreditnog biroa.
Stare obaveze se teže otplaćuju, ali se klijenti trude koliko mogu pa kašnjenje u otplati ima mali ali konstantan rast. Prošlog meseca nije se menjalo u odnosu na april i bilo je 4,8 odsto.
Nisu samo klijenti u nezavidnoj situaciji već i banke. One novca za plasmane imaju. Nedostaju kvalitetni klijenti pa još raspoložni da se zaduže. U takvoj situaciji banke se trude da ne zaustave kreditnu aktivnost i da istovremeno sebe obezbede od davanja zajmova strankama za koje već pri potpisivanju ugovora postoji neizvesnost o redovnom ispunjavanju obaveza.
Rešenje je izgleda – kredit na poček.
Sve više finansijskih kuća trudi se da klijenitma olakša otplatu i pre uzimanja kredita. Tu su polise osiguranja za slučaj nezaposlenosti, gde osiguravajuća kuća preuzima na sebe obavezu plaćanja, nude se i mogućnosti grejs-perioda odmah po odobravanju zajma ili tokom otplate. Sve to zajedno klijentima može pomoći, ali pre konačne odluke taj zajam treba proučiti iz svih uglova, kao i kod drugih kredita.
Ekonomisti kažu da banke na taj način štite sebe od klijenta koji može doći u problem. S druge strane, klijenti su postali sve oprezniji prilikom uzimanja kredita. Nekada se gotovo nije ni pitalo za kamatu već samo kolika je rata. Danas su klijenti ipak stekli kakvo-takvo finansijsko obrazovanje i sem na ratu, sve više obraćaju pažnju i na druge bitne elemente zajma.
Klijenti će kod ovih zajmova morati da obrate pažnju na visinu interkalarne kamate. To je cena novca koju će platiti dok rata miruje. Banke to mogu uračunati, ali i ne moraju. Čak i taj trošak je za klijenta bolji nego da padne u docnju. U tom slučaju refinansiranje je otežano na startu.